Pravilnik veći teret odgovornosti prebacuje na agencije za posredovanje i poslodavce. Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Filipina, Nepala i Srbije.

Predstavljen je novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja, kojih je u našoj zemlji malo više od 105 tisuća.
Pravilnik veći teret odgovornosti prebacuje na agencije za posredovanje i poslodavce. Najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Filipina, Nepala i Srbije.
Dvadesetosmogodišnji
Uzbekistanac Khumoyunmirzo Ibrokhimov u Hrvatskoj boravi dvije godine.
Radi u građevinskoj tvrtki iz Križevaca. Ima osiguran smještaj i
redovitu plaću.
- Ovjde je sve dobro, ljudi su dobri i plaća je
isto dobra.Kuća ima klimu po ljeti i grijalicu za zimu, kaže radnik iz
Uzbekistana.
Smještaj mu je osigurao poslodavac. No za razliku od
mnogih radnika koji koji žive u nehumanim uvjetima, ovdje se o tome
vodi računa.
Kako bi se postigli humaniji uvjeti, Vlada je promijenila zakonski okvir kojim će se pokušati smanjiti izrabljivanje stranih radnika.
Državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin predstavila
je u ponedjeljak novi Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u
Hrvatskoj, kojim se preciznije uređuju uvjeti boravka i obveze
poslodavaca prema stranim radnicima.
- Obveze se posebno odnose
na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenirati
te na područje zdravstvene skrbi, odnosno javnog zdravlja i
epidemiološke kontrole, pojasnila je državna tajnica. Dodala je i da
pravilnik popunjava praznine koje dosadašnji zakonski okvir nije
dovoljno detaljno razrađivao.
Prema službenim podacima, u
Hrvatskoj je trenutno registrirano 105.231 strani radnik s važećim
dozvolama, pri čemu je najveći broj dozvola izdan za sektore
ugostiteljstva, turizma i graditeljstva.
Promjene u zakonodavstvu
omogućile su izdavanje dozvola na razdoblje od tri godine, što je
dovelo do trenda povećanja broja produljenja radnih dozvola, a strani
radnici unutar tog razdoblja imaju pravo raditi devet mjeseci u
kontinuitetu ili devedeset dana bez dodatnih odobrenja.
Tijekom 2026. godine najviše radnih dozvola dobili su državljani Bosne i Hercegovine, a slijede ih radnici iz Filipina, Nepala, Srbije te Sjeverne Makedonije, kazala je Petrijevčanin.